Recikliranje: mitovi i činjenice

Mit 1: Logotip za recikliranje znači da se proizvod može 100% reciklirati

Kako izgleda logotip za recikliranje? Ako pitate više ljudi, možda ćete dobiti različite odgovore. Neki će reći da je to zeleni, kružni logo sa strelicama, drugi će spomenuti crni ili zeleni trokut. To je zato što na različitim proizvodima stoje različite vrste logotipa za recikliranje, a svaki znači nešto drugo.

Mobius Loop (zeleni trokut sa strelicama) (1) najpopularniji je logotip. Većina ljudi smatra kako on znači da se proizvod može reciklirati, no međutim to nije u potpunosti točno. Taj logotip ukazuje samo da proizvod ima potencijal za recikliranje. To ne znači da se nešto može reciklirati, niti da će se reciklirati. Ponekad Mobiusova petlja dolazi s postotkom. On označava postotak predmeta koji sadrži materijale koji se mogu reciklirati.

Mobiusova petlja obično se miješa sa Zelenom točkom (2). Ona izgleda slično kao i Mobiusova petlja, ali nam ukazuje na to da je proizvođač ambalaže platio za recikliranje. To također ne znači da će se ambalaža reciklirati ili je reciklirana.

Neki logotipi u sebi sadrže brojeve. Ti se brojevi odnose na materijal za pakiranje proizvoda (3). Na primjer, brojevi od 20 do 23 označavaju pakiranje na bazi papira, dok su za plastične materijale brojevi od 1 do 7.

Pažljivo pročitajte ambalažu kako biste bili sigurni da se nešto može reciklirati. Linearne bilješke trebale bi označavati može li se nešto u potpunosti, djelomično ili ne reciklirati, kao i treba li to staviti u kućno recikliranje.

Mit 2: Materijali se mogu reciklirati samo jednom

Recikliranje se često shvaća binarno: netko proizvede proizvod koji se koristi, a zatim se reciklira. Međutim, proces nije tako jednostavan. Određeni se predmeti mogu reciklirati više puta. Na primjer, jeste li znali koliko se puta papir može reciklirati? Papir ima mogućnost recikliranja do 25 puta.

Ovaj postupak omogućuje nam u prosjeku 80% recikliranih vlakana u našoj ambalaži, s dodanom samo malom količinom djevičanskih vlakana.

Mit 3: „Za svaki slučaj“ proizvode koji se ne mogu reciklirati stavit ćete u kontejner za recikliranje

Prečesto potrošači pretpostavljaju da je ulaganje u recikliranje "za svaki slučaj" dobra zamisao. Međutim, iako je dobronamjerna, ova praksa ima velike posljedice. Dodavanjem materijala koji se ne recikliraju u bilo koji tok recikliranja smatrat će se “onečišćenjem”.

Isto se događa pri miješanju tokova recikliranja. Na primjer, recimo da neki reciklirani papir završi u reciklirajućem plastičnom toku - to može uzrokovati velike probleme za reciklažnu industriju. Sortiranjem se mogu ukloniti ovi problemi, no ono mora početi od potrošača.

Prema našem istraživanju, 89% kućanstava odvaja za recikliranje predmete koji se ne mogu reciklirati.

Mit 4: Sve što se stavi u kontejner za recikliranje, može se reciklirati

Pogrešno sortiranje jedan je od uzroka gubitka učinkovitosti u industriji recikliranja. Osim toga, neki se predmeti ne recikliraju jer ih je jednostavno previše teško obraditi. Čak i ako se materijal sakupi bez kontaminacije, za njegovo rukovanje i dalje trebaju postojati tržišni i reciklažni kapaciteti. Recikliranje je industrija koja se temelji na potražnji i ta je potražnja često sezonska. Na to mogu utjecati čimbenici poput zakona i geografije. Također mora postojati veza između zemlje u kojoj se materijal prikuplja i gdje se obrađuje.

Primjer predmeta koje se teško recikliraju su plastične šalice za kavu. Prisutnost mikroplastike u šalicama za kavu otežava njihovo recikliranje, što dovodi do toga da ih industrija recikliranja ostavlja iza sebe. Zato su inovacije poput naše kutije za recikliranje šalica veoma važne i zato zajedno moramo nastaviti što je moguće više reciklirati.

Mit 5: Predmeti se recikliraju samo ako su 100% čisti

U idealnom svijetu svi materijali sortirani za recikliranje trebali bi biti čisti. No, istina je da se mala količina tekućih ostataka hrane ipak može tolerirati. To znači da ukoliko na ambalaži ima malo umaka ili ulja, ona se i dalje može reciklirati. Međutim, čvrsta hrana predstavlja problem te se ambalaža sa ostacima čvrste hrane ne može reciklirati.

Dakle, zašto je recikliranje nemoguće ako je prisutna hrana? Hrana zagađuje proces proizvodnje papira i, potencijalno, krajnji proizvod. Time se smanjuje kvaliteta potrebna za većinu industrija. Prisutnost hrane također privlači štetočine, što predstavlja opasnost po zdravlje i sigurnost radnika i potrošača.

Naš savjet ostaje isti: svakako uklonite sadržaj hrane iz ambalaže, te ukoliko je potrebno, ambalažu isperite pod slavinom. Ambalaža gotovo uvijek sadrži upute o recikliranju pa ih se stoga pridržavajte.

Dakle, je li recikliranje gubljenje vremena?

Odgovor je jedno veliko NE. U kompaniji DS Smith kontinuirano nastojimo poboljšati odnos između potrošača i industrije, potaknuti obrazovanje o recikliranju te pružiti održiva ambalažna rješenja našim kupcima.

Rušenjem mitova o recikliranju i dodatnom naobrazbom, možemo učiniti mnogo u borbi protiv klimatskih promjena.

Saznajte kako vam možemo pomoći proizvesti 100% reciklirajuća ambalažna rješenja namijenjena kružnom gospodarstvu

Recikliranje je od vitalnog značaja za prijelaz na kružno gospodarstvo, te smanjenje otpada i zagađenja. Recikliranjem se iskorištena ambalaža pretvara u resurs. Ambalaža koju dizajniramo u DS Smith-u, u potpunosti se može reciklirati i prilagoditi vašim potrebama.

Sa privlačnim i inteligentnim dizajnom ambalaže, pomoći ćemo vam da se izdvojite od konkurencije. Kontaktirajte nas te započnite svoj ciklus radeći sa našim dizajnerima na razvoju ambalaže od 100% reciklirajućih papira, koja ispunjava vaše poslovne potrebe i ciljeve održivosti. Dozvolite da DS Smith bude vaš ulaz u kružno gospodarstvo.