Trendovi u mesnoj industriji i njihov utjecaj na ambalažu
Trendovi u mesnoj industriji ne zaobilaze ni samu ambalažu, koja je jedan od čimbenika koji...
5 minute čitanja
Danas su pekarski proizvodi široko dostupni u više maloprodajnih formata: u pekarnicama, u prodavaonicama pekarskih lanaca, te u svim maloprodajnim trgovačkim lancima.
Stanovnici Hrvatske su razmjerno veliki potrošači pekarskih proizvoda, a s potrošnjom kruha od 62 kg po stanovniku godišnje nalaze se na sedmom mjestu u Europi. Po podacima iz 2018. godine, njih 93,2% konzumira pekarske proizvode. (*Jatrgovac.com, 2018)
Potrošači, više nego ikad, vode računa o svojoj prehrani te stavljaju zdravlje na prvo mjesto kada se odlučuju za kupovinu namirnica. Kako raste svijest potrošača o zdravlju, tako se smanjuje potražnja za kruhom. Ovaj je trend posljedica zabrinutosti hrvatskih potrošača zbog sve veće tjelesne težine i povećane stope pretilosti u Hrvatskoj.
Kako bi odgovorili na očekivanja potrošača, proizvođači kruha i peciva uvode inovacije u svoje proizvode, pa tako u današnje vrijeme na policama supermarketa i pekara možemo pronaći razne zdravije alternative mirisnog kruha, sa dodatkom žitarica, proteina, vitamina i minerala.
Isto tako, posljednjih je godina sve veći broj ljudi netolerantan na gluten, pa je samim time porasla potražnja za proizvodima bez glutena. Neke od najpopularnijih zamjena za pšenično brašno su kukuruz, heljda i proso. Ove žitarice daju zanimljive ukuse i teksture pekarskim proizvodima i često se smatraju zdravijim od tradicionalnog brašna.
Većina potrošača danas vodi užurban način života, što znači da neprestano traže mogućnosti kupnje proizvoda koje je lako dohvatiti, držati, jesti ili nositi. Potražnja za pakiranim i nepakiranim pecivima rezultat je tradicionalnih navika potrošnje i rastuće potražnje za praktičnošću. Kako se nakon pandemije Hrvati ponovno vraćaju na svoja radna mjesta, raste potražnja za ovakvom vrstom proizvoda, a proizvođači sve češće koriste manja pakiranja, namijenjena proizvodima za konzumaciju u pokretu.
Unatoč tome što su peciva uglavnom negativno popraćena u medijima, pozitivan stav prema njima je toliko duboko ukorijenjen da je teško zamisliti da ih se zamijeni drugim proizvodima za konzumaciju na putu do posla.
U sadašnjem zdravstvenom okruženju, potrošači rađe jedu bolji i kvalitetniji kruh nego više kruha, stoga se sve više usredotočuju na proizvode s visokokvalitetnim sastojcima.
Prema provedenim istraživanjima, europski potrošači su spremni platiti više za pekarske proizvode koji sadrže drevne žitarice (pšenicu, rižino brašno, chiu itd.) jer smatraju kako primjerice kruh od cjelovitih žitarica može pomoći u borbi protiv niza bolesti, poput dijabetesa, kardiovaskularnih problema i raka. (*Mintel - A year of innovation in bread & bread products, 2018).
S druge strane, potrošači se, u potrazi za premiumizacijom, najčešće okreću hrani i piću, a od proizvoda koje kupuju očekuju trenutke hedonizma i istinskog doživljaja. Sve više traže vrhunske, bogate, eksperimentalne i inovativne okuse koji hranu pretvaraju u iskustvo i zadovoljstvo. Pekarski proizvodi, punjeni bogatim slatkim ili slanim filovima, odličan su način razonode i osobnog oduška tokom dana.
Sukladno tome, potrošači koji često kupuju premium proizvode očekuju da njihovi proizvodi budu upakirani u atraktivnu i održivu ambalažu. A kako bi ovakva hrana postala još primamljivija, proizvođači pekarskih proizvoda koriste intenzivnije i bogatije boje te ilustracije i detalje koji govore o kvaliteti proizvoda. Baš kao i proizvod koji se konzumira, svrha ambalaže je da potrošačima popravi raspoloženje.
Etička potrošnja, odnosno konzumacija proizvoda koji su proizvedeni na način koji minimizira utjecaj na životnu sredinu, sve je izraženiji trend među mlađim potrošačima. Kako bi ispunili očekivanja potrošača kada je u pitanju održivost, neki proizvođači se fokusiraju na korištenje sastojaka lokalnog podrijetla, dok se drugi više fokusiraju na smanjenje potrošnje energije, otpada i troškove proizvodnje.
Održiva ambalažna rješenja i zamjena plastike gdje god je to moguće idu u korak s trendom održivosti kako u ostalim, tako i u pekarskoj industriji. S obzirom na sve veći pritisak svjetskih organizacija i političkih institucija na kompanije da traže alternative plastičnoj ambalaži, posebice otkako je recikliranje postalo nezaobilazni dio planova vlada, organizacija i potrošača, sve se veći broj pekarskih proizvoda pakira u reciklirane ili biorazgradive materijala kao što su papir, karton ili bioplastika.
Digitalizacija omogućuje ugradnju sve više informacija u ambalažu, potencijalno poboljšavajući odnose s kupcima, praćenje prodaje i proizvoda te održivost.
Sve je veći broj kompanija koje uvode tzv. pametna ambalažna rješenja, odnosno hiperpovezana ambalažna rješenja koja komuniciraju s potrošačima kroz cjelokupni opskrbni lanac. Ova će inovacija poboljšati odnose s kupcima i potaknuti održivost povećanjem transparentnosti i poticanjem boljih navika recikliranja.
Nova generacija QR kodova bit će predvodnik ovog razvoja, a temeljit će se na jasnim vrijednosnim prijedlozima usredotočenim na potrebe potrošača, pružajući bogat angažman oko stvari kao što su recepti, porijeklo, informacije o hrani, priče o robnoj marki i mjere protiv krivotvorina.
Zamjena problematične plastike s potpuno obnovljivim materijalima, održiva je alternativa koju potrošači zahtijevaju i sve više traže.
U DS Smithu neprestano pronalazimo nova inovativna rješenja koja pomažu našim kupcima zamijeniti problematičnu plastiku. Naši su dizajneri razvili preko 1000 različitih dizajna kojima je smanjena upotreba problematične plastike. Čak i sasvim mala promjena na ambalaži, kao što je zamjena plastičnih naljepnica s ispisom izravno na kartonu, može napraviti veliku razliku za naš okoliš.
Zamjena problematične plastike sa kartonskom ambalažom (ambalažom na bazi vlakana) ima pozitivan učinak na mnoge pokazatelje, uključujući:
